Biciklijada Djed Božićnjaka/Mrazova 2024.
U povodu božićnih blagdana i novogodišnjih praznika, Biciklistički klub Mostar u suradnji s Gradom Mostarom i Udrugom HerzegovinaBike organizira biciklijadu Djed Božićnjaka\Mraz(ica)ova.
𝐒𝐭𝐚𝐫𝐭 𝐯𝐞𝐬𝐞𝐥𝐞 ❞𝐡𝐨-𝐡𝐨-𝐡𝐨❞ 𝐛𝐢𝐜𝐢𝐤𝐥𝐢𝐣𝐚𝐝𝐞 𝐣𝐞 𝐮 𝐍𝐞𝐝𝐣𝐞𝐥𝐣𝐮 𝟐𝟐.𝟏𝟐.𝟐𝟎𝟐𝟒 𝐠𝐨𝐝𝐢𝐧𝐞 𝐬𝐚 𝐩𝐨𝐜̌𝐞𝐭𝐤𝐨𝐦 𝐮 𝟏𝟑:𝟎𝟎𝐡 𝐢𝐬𝐩𝐫𝐞𝐝 𝐇𝐫𝐯𝐚𝐭𝐬𝐤𝐨𝐠 𝐝𝐨𝐦𝐚 𝐇𝐞𝐫𝐜𝐞𝐠 𝐒𝐭𝐣𝐞𝐩𝐚𝐧 𝐊𝐨𝐬𝐚𝐜̌𝐚 𝐢𝐥𝐢 𝐬𝐚 𝐑𝐨𝐧𝐝𝐨𝐚. 🚴🎅
Događaj se realizira uz potporu: Grada Mostara, Sportskog saveza Grada Mostara, HT Eronet, Continental Tires, Škoda Apolo Mostar, Turističke zajednice HNŽ/K.
🎅 👉 Biciklisti obučeni u crvena odijela i opremljeni slatkim poklonima za dječicu voziti će krug po cijelom gradu. Kao i prošlih godina, najmlađim građanima Mostara, onim koji se zateknu na ulicama grada Mostara, dijeliliti će slatkiše i prigodne darove, te pozdravljati sve građane poznatim ho-ho-ho usklikom, kako bi pred praznične blagdane razveselili naše najmlađe građane, ali i one malo starije koji uživaju u ovom blagdanskom duhu.
“𝐽𝑒𝑑𝑛𝑎 𝑜𝑑 𝑛𝑎𝑠̌𝑖ℎ 𝑛𝑎𝑗𝑙𝑗𝑒𝑝𝑠̌𝑖ℎ 𝑚𝑎𝑛𝑖𝑓𝑒𝑠𝑡𝑎𝑐𝑖𝑗𝑎 𝑢 𝑘𝑜𝑗𝑜𝑗 𝑐́𝑒 𝑏𝑖𝑐𝑖𝑘𝑙𝑖𝑠𝑡𝑖 𝑛𝑎 𝑠𝑒𝑏𝑒 𝑜𝑏𝑢𝑐́𝑖 𝑑𝑜𝑏𝑟𝑜 𝑛𝑎𝑚 𝑝𝑜𝑧𝑛𝑎𝑡𝑎 𝑐𝑟𝑣𝑒𝑛𝑎 𝑜𝑑𝑖𝑗𝑒𝑙𝑎 𝑖 𝑘𝑟𝑒𝑛𝑢𝑡𝑖 𝑢 𝑣𝑜𝑧̌𝑛𝑗𝑢 𝑔𝑟𝑎𝑑𝑜𝑚 𝑘𝑎𝑘𝑜 𝑏𝑖 𝑝𝑜𝑛𝑜𝑣𝑜 𝑜𝑧𝑎𝑟𝑖𝑙𝑖 𝑠𝑟𝑐𝑎 𝑜𝑛𝑖ℎ 𝑛𝑎𝑠̌𝑖ℎ 𝑛𝑎𝑗𝑚𝑙𝑎đ𝑖ℎ 𝑠𝑢𝑔𝑟𝑎đ𝑎𝑛𝑎. 𝑂𝑣𝑜 𝑗𝑒 𝑣𝑒𝑐́ 𝑗𝑒𝑑𝑎𝑛 𝑡𝑟𝑎𝑑𝑖𝑐𝑖𝑜𝑛𝑎𝑙𝑎𝑛 𝑑𝑜𝑔𝑎đ𝑎𝑗 𝑛𝑎 𝑘𝑜𝑗𝑖 𝑠𝑒 𝑜𝑑𝑎𝑧𝑖𝑣𝑎 𝑗𝑎𝑘𝑜 𝑣𝑒𝑙𝑖𝑘 𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑏𝑖𝑐𝑖𝑘𝑙𝑖𝑠𝑡𝑎 𝑧̌𝑒𝑙𝑗𝑛𝑖ℎ 𝑑𝑎 𝑝𝑟𝑜𝑛𝑒𝑠𝑢 𝑝𝑟𝑎𝑧𝑛𝑖𝑐̌𝑛𝑖 𝑑𝑢ℎ 𝑢𝑙𝑖𝑐𝑎𝑚𝑎 𝐺𝑟𝑎𝑑𝑎 𝑀𝑜𝑠𝑡𝑎𝑟𝑎”, izjavio je 𝐓𝐨𝐧𝐢 𝐙𝐨𝐫𝐢𝐜́, predsjednik udruge HerzegovinaBike.
“𝑂𝑣𝑖𝑚 𝑝𝑢𝑡𝑒𝑚 𝑝𝑜𝑧𝑖𝑣𝑎𝑚𝑜 𝑠𝑣𝑒 𝑔𝑟𝑎đ𝑎𝑛𝑒 𝐺𝑟𝑎𝑑𝑎 𝑀𝑜𝑠𝑡𝑎𝑟𝑎 𝑑𝑎 𝑖𝑧𝑎đ𝑢 𝑛𝑎 𝑢𝑙𝑖𝑐𝑒 𝑖 𝑝𝑜𝑧𝑑𝑟𝑎𝑣𝑒 𝑣𝑒𝑠𝑒𝑙𝑒 𝐷𝑗𝑒𝑑𝑖𝑐𝑒 𝑖 𝑛𝑗𝑖ℎ𝑜𝑣𝑒 𝑘𝑜𝑙𝑒𝑔𝑖𝑐𝑒 𝑀𝑟𝑎𝑧𝑖𝑐𝑒. 𝑇𝑎𝑘𝑜đ𝑒𝑟, 𝑝𝑜𝑧𝑖𝑣𝑎𝑚𝑜 𝑖 𝑠𝑣𝑒 𝑛𝑎𝑠̌𝑒 𝑘𝑜𝑙𝑒𝑔𝑒 𝑏𝑖𝑐𝑖𝑘𝑙𝑖𝑠𝑡𝑒 𝑑𝑎 𝑠𝑒 𝑜𝑑𝑎𝑧𝑜𝑣𝑢 𝑛𝑎 𝑜𝑣𝑎𝑗 𝑑𝑜𝑔𝑎đ𝑎𝑗 𝑡𝑒 𝑏𝑢𝑑𝑢 𝑝𝑟𝑜𝑚𝑖𝑐𝑎𝑡𝑒𝑙𝑗𝑖 𝑘𝑢𝑙𝑡𝑢𝑟𝑒 𝑧̌𝑖𝑣𝑙𝑗𝑒𝑛𝑗𝑎 𝑖 𝑣𝑒𝑠𝑒𝑙𝑜𝑔 𝑑𝑢ℎ𝑎 𝑖 𝑜𝑧𝑟𝑎𝑐̌𝑗𝑎 𝑝𝑟𝑒𝑑 𝐵𝑜𝑧̌𝑖𝑐́𝑛𝑜-𝑁𝑜𝑣𝑜𝑔𝑜𝑑𝑖𝑠̌𝑛𝑗𝑒 𝑝𝑟𝑎𝑧𝑛𝑖𝑘𝑒”, poručio je Josip Barišić, predsjednik BK Mostar.
⚠️ Za sigurnost svih biciklista brinuti će se djelatnici MUP HNŽ/K, kojim se ovim putem zahvaljivamo na podršci u ovom projektu.
✅ U biciklijadi mogu sudjelovati svi koji se obuku u Djeda Božićnjaka/Mraza, ili barem na glavu stave kapu od Djeda Božićnjaka/Mraza.
🚴♂️ 𝐑𝐮𝐭𝐚 𝐛𝐢𝐜𝐢𝐤𝐥𝐢𝐣𝐚𝐝𝐞: Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača-Rondo, ulica Nikole Šubića Zrinjskog (Lenjinovom šetnicom) do Španjolskog trga, ulicom Hrvatskih branitelja/Bulevarom narodne revolucije, Lučki most, Ulicom Maršala Tita, do bivše robne kuće Razvitak, Most Musala do kružnog toka i dalje kroz ulicu Ante Starčevića do Hotela Ero, desno prema mostu Carinskom mostu do Željezničke stanice, lijevo ulicom Maršala Tita prema kružnom toku u Zaliku, dalje ulicom Kralja Tomislava, preko novog mosta sve do vrha Avenije, ulicom Kralja Tomislava do Spajalice, od Spajalice ulicom Kralja Petra Krešimira 4 do Rondoa gdje ćemo napraviti pauzu i podružiti se uz kuhano vino i sokiće.
🎅 𝐎𝐫𝐠𝐚𝐧𝐢𝐳𝐚𝐭𝐨𝐫𝐢: Biciklistički klub Mostar i Udruga za promociju biciklizma Hercegovina Bicikl
🚴 𝐍𝐞𝐝𝐞𝐥𝐣𝐚, 𝟐𝟐.𝟏𝟐.𝟐𝟎𝟐𝟒. 𝐬𝐚 𝐬𝐭𝐚𝐫𝐭𝐨𝐦 𝐮 𝟏𝟑:𝟎𝟎𝐡. 𝐕𝐈𝐃𝐈𝐌𝐎 𝐒𝐄❗
𝐇𝐨-𝐡𝐨-𝐡𝐨…..🎅🤶
Organizator
Biciklistički klub ‘Mostar osnivan je 2011 godine kao nestranačka, nevladina, neprofitna udruga građana utemeljena u cilju promicanja, razvitka i unapređenja biciklističkog sporta na području Mostara i cijele Hercegovačko-neretvanske županije/kantona.
Cilj Udruge je da svojom djelatnošću pridonosi:
– razvitku i unapređenju biciklističkog sporta;
– razvitku i unapređenju međusobnih odnosa svojih članova u duhu sportskog ponašanja i tolerancije.
U ostvarivanju svojih ciljeva Udruga obavlja slijedeće djelatnosti:
– zalaže se:
– za unapređenje i omasovljivanje biciklizma;
– sudjeluje na biciklističkim manifestacijama u BiH i inozemstvu;
– organizira i provodi sportsko i druge akcije i aktivnosti sa sadržajem biciklističkog sporta,
– zastupa zajedničke interese članova Udruge pred gradskim, županijskim, državnim i sportskim organima i organizacijama;
– povezuje se i pristupa organizacijama slične orijentacije u zemlji i inozemstvu;
– pruža pomoć svojim članovima u prometnom, sportskom i tehničkom educiranju.
Udruga za promociju biciklizma „Hercegovina bicikl“ nastala je kao potreba da se na jedan sveobuhvatan način promovira biciklizam u Hercegovini, sa željom da okupi oko sebe sve relevantne biciklističke djelatnike i biciklističke klubove kako bi zajedničkim snagama pokušali brendirati Hercegovinu kako regiju poželjnu za biciklizam, a što bi u konačnici doprinijelo popularizaciji i omasovljivanju biciklizma, ali i stvaranju preduvjeta za razvoj cikloturizma koji je zadnjih godina u Europi, ali i svijetu, sve više u ekspanziji te postaje važna turistička grana.
Udruga “Hercegovina Bicikl” osnovana je 08.02.2013. i okuplja članove biciklističkih klubova iz Hercegovine. Udruga od samog osnivanja zajedno sa resurnim ministarstvima (Turizma, te Kulture i Sporta) aktivno radi na promociji biciklizma kao cikloturizma ponajprije, a zatim i kao sporta, rekreacije i načina življenja. Do sada smo iznijeli niz projekata aktivnog biciklizma kao sporta i rekreacije od čega bi izdvojili: Biciklističke karavane prijateljstva “Mostar – Vukovar” koje su okupile preko 1.000 biciklista iz cijele BiH, ali i Hrvatske, Međunarodne biciklističke cestovne utrke “Hercegovina Classic”, Međunarodni višednevni događaj “Blidinje BIKE Festival” koji kroz trodnevnu organizaciju okuplja tisuće biciklista i turista iz više zemalja, a bila je i nositelj projekta obilježavanja Europskog dana bez automobila te je organizirala više biciklijada u urbanim sredinama. Udruga “Hercegovina Bicikl“ okuplja biciklističke klubove iz područja Mostara, Širokog Brijega, Posušja, Gruda, Drinovaca, Ljubuškog, Čapljine, Neuma, Trebinja, Ravnog, Stoca, Jablanice i Rame.
Udruga za promociju biciklizma “Hercegovina bicikl” zajedno s REDAH-om sudjeluje u više projekata vezanih za sportsku i turističku promociju Bosne i Hercegovine, a samostalno provodi projekt “Biciklom kroz Hercegovinu“ koji je prošao na natječaju Federalnog ministarstva okoliša i turizma te Firmaprojekt fonda uspostavljenog od organizacija USAID-a i SIDA-e. Udruga je i aktivni partner na projektu revitalizacije uskotračne austrougarske pruge popularno nazvane Ćiro, projekt kojeg je obišao pozitivan glas svjetskih razmjera i o kojem su pisali mnogi strani mediji, a čijom su se realizacijom Mostar i Dubrovnik spojili biciklističkom trasom. Također, zajedno sa Uredom Županije Zapadnohercegovačke za EU integracije sprovodimo i aktivno sudjelujemo u realizaciji projekta “CYCLING RURAL” koji ima za cilj promociju ruralnog turizma kroz biciklističke staze i cikloturističku ponudu. Nadalje, udruga već nekoliko godina u suradnji s Biciklističkim savezom BiH i turističkim zajednicama provoditi projekt obuke cikloturističkih vodiča, te zajedno sa Regionalnom agencijom za razvoj Hercegovine “REDAH” provodi “Bike Friendly” projekt u kojem motele, restorane i privredna gastinstva educiramo o cikloturizmu, cikloturistima kao gostima te im dodjeljujemo BikeFriendly oznake.
Mjesto
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini. Smješten je na obalama rijeke Neretve i kulturno je i gospodarsko središte Hercegovine, a ujedno i najveći grad u Hercegovini.[2] Mostar je upravno sjedište Hercegovačko-neretvanske županije[3] te sveučilišno, kulturno, gospodarsko i političko središte Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Grad je ime dobio po čuvarima mostova (mostarima) na obalama rijeke Neretve. Ubraja se u jedan od najljepših gradova u Bosni i Hercegovini. Neretvu premošćuje Stari most, koji se zajedno sa starim gradom od 2005. godine nalazi na popisu zaštićene kulturne baštine UNESCO-a.
Položaj
Mostar se nalazi na jugu Bosne i Hercegovine, u središnjem dijelu Hercegovine. Gradsko područje Mostara, geografski se može opisati kao čvorište sjeverne, zapadne i istočne Hercegovine. Kroz središte grada se proteže kanjon Neretve, zbog čega je Mostar poznat kao “grad na rijeci Neretvi”. Izgradnjom brane za HE Mostar na rijeci nastala je akumulacija Mostarsko jezero.
Geografski položaj Mostara
Nalazi se 132 km jugozapadno od Sarajeva te 57 km sjeveroistočno od Ploča. Nastao je na prijelaznom području iz niskoga hercegovačkoga krša u planinsko područje, gdje je stari trgovački put iz zaleđa prelazio Neretvu i nastavljao se prema moru. Mostar je značajno prometno čvorište. Nalazi se na željezničkoj pruzi Ploče (Hrvatska) – Sarajevo, a ima i zračnu luku. Jedinstvenu arhitektonsko-urbanu cjelinu čini dio nekadašnje čaršije s trgovinama, obrtničkim radionicama i sl. te prilaz, oko 20 m visokomu kamenom mostu iz 1566. (Stari most), koji je pod UNESCO-ovom zaštitom.[4]
Mostar se proteže u tri kotline. Na sjeveru je Bijelo polje, u kojoj je smještena većina sjevernih prigradskih naselja. U središtu je Mostarska kotlina, u kojoj je smješten grad Mostar i većina zapadnih prigradskih naselja, a na jugu je Mostarsko polje (Bišće polje), u kojoj je smještena većina južnih prigradskih naselja i mostarska industrijska zona. Bišće polje je lokalni naziv za spomenutu kotlinu, dok se na različitim zemljovidima koristi naziv Mostarsko polje.
Najpoznatija brda oko mostarske kotline su: Hum, Brkanovo brdo, Galac, Orlovac, Mikuljača, Žovnica, Planinica i Fortica, a sam grad se nalazi na nadmorskoj visini 60-80 metara.[2] Dvije planine koje se nalaze u blizini Mostara su Velež i Prenj. Kroz Mostar teku Neretva i Radobolja, a u bližoj okolici grada nalaze se: Drežanjka, Buna, Bunica i Jasenica.[3]
Klima
Pogled s brda Žovnice na zapadna gradska predgrađa i grad Mostar, nad kojima dominira planina Velež.
Mostar ima umjerenu sredozemnu klimu s blažim, ali hladnim zimama (uz malo ili nimalo snijega), te u vrućim ljetima temperature u hladu mogu iznositi i do 45°C. Mostar je bio najtopliji grad u bivšoj Jugoslaviji, a danas u Bosni i Hercegovini, te je uz Atenu grad s najviše sunčanih dana u godini. Snijeg u Mostaru je rijedak. Zime u kojima se snijeg u Mostaru zadržao više od 15 dana bile su: 1955/56. (15 dana), 1962/63. (23 dana), 1984/85. (27 dana), 2004/05. (15 dana) i 2011/12. (26 dana).
Jedna od snježnijih zima bila je 1971. kada je izmjereno 37 cm snijega. Snježne zime bile su 1929., 1940. i 1956. godine. Mostar je bio potpuno blokiran 4. veljače 2012. godine. Snježno nevrijeme, koje je trajalo više od 60 sati, izazvalo je prometni kolaps i paraliziralo život u gradu. Proglašeno je stanje elementarne nepogode. 5. veljače 2012. godine, izmjereno je 88 cm snijega.[5]
Najviša izmjerena temperatura, najviši prosječni broj oborina i najveći broj sunčanih sati izmjereni u Bosni i Hercegovini bili su u Mostaru. Dana 31. srpnja 1901. godine, izmjereno je 46,2 °C. U Mostaru, prosječno godišnje padne 1.515 l/km², dok broj sunčanih sati u godini iznosi 2.291. 24. siječnja 1963. godine, apsolutna minimalna temperatura je iznosila -10,9 °C, a 13. srpnja 1984. registrirana je apsolutna maksimalna temperatura zraka od 41,2 °C. Srednja godišnja temperatura iznosi 14,6 °C, zimska 5,8 °C, a srednja ljetna temperatura 23,2 °C.[6]
Dana 6. kolovoza 2008., temperatura u 13 sati u središtu Mostara dosegnula je 39 °C, a na suncu je izmjereno čak 56,4 °C.[7] Točno u ponoć, u noći s četvrtka, 16. na petak, 17. srpnja 2009. u Mostaru je zabilježena temperatura zraka od 29,3 °C što je, najviša noćna temperatura zabilježena od 1893. otkad se u BiH službeno vode meteorološka mjerenja.[8]
Mostar je bio među najtoplijim gradovima Europe u rujnu 2011. godine, koji je proglašen najtoplijim rujnom u posljednjih 65 godina. 15. rujna 1987. godine, u Mostaru je izmjereno 40,6 °C.[9] Dana 14. prosinca 2011. godine, Mostar je osvanuo prekriven maglom što je dosta neobično za ovaj grad.[10] Srednja godišnja temperatura u Mostaru u 2011. iznosila je 16,2 °C, koliko je bilo i 1994. godine, a toplija od ove dvije godine bila je samo 1950. godina, kada je iznosila 16,9 °C.[11] Mostar je s temperaturom zraka koja je, 8. srpnja 2012., iznosila 40,3 °C, imao najvišu temperaturu izmjerenu u Europi.[12]
U Mostaru je od ciklone Juliane, 12. veljače 2013., palo 124 l/m² kiše što je najveća izmjerena količina oborina, ne samo na Balkanu, nego i u Europi. Mostar je istoga dana primio drugu najveću količinu oborina na svijetu.[13] U prva tri mjeseca 2013. u Mostaru je palo 999,7 l/m². Ovo tromjesečje je i u Mostaru najkišovitije od 1955., a prethodno najkišovitije navedeno razdoblje je bilo 1970. kada je ukupno palo 878 mm, odnosno 122 l/m² manje. Također, novopostavljena rekordna količina oborina za mjesec ožujak iznosi 415,7 litara, što je upravo izmjereno u ožujku 2013.[14]
Klima u Mostaru se u posljednjih desetak godina primjetno mijenja. Prije izrazito sušna klima danas je sve vlažnija i vlažnija što ljetne vrućine čini nesnošljivim i često zrelim za proglašavanjem elementarne nepogode. Mostar ima ugodnu klimu pogodnu za uzgoj različitih vrsta voća i povrća. Jeseni i zime u Mostaru znaju biti izrazito kišovite.
