Ljubuški Outdoor Festival u cjelini čini skup sportsko-rekreativnih aktivnosti kojim će se povezati i revitalizirati razasuta kulturno-povijesna i prirodna baština duž natjecateljskih ruta. Paragliding natjecanje, trkačke, biciklističke i trail staze povezuje rijeka Trebižat koja pored svog hidrološkog potencijala baštini i dva prirodna bisera: vodopade Kravicu i Koćušu. Ruta povezuje i nacionalne spomenike kulture, rimski vojni logor na Gračinama i tvrđavu Herceg Stjepana Kosače koje predstavljaju posebno bogatstvo ovog festivala.
U sklopu LJOF-a organiziraju se dvije biciklističke utrke i to:
- BICIKLISTIČKA UTRKA MARA 21.1K
Mara voli laganu prpu i asfalt i ne obožava baš uspone. Imajući to na umu, utrka od slapa do slapa za Maru je sa minimalnom elevacijom od 92m. Teren je mješavina asfalta i finog makadamskog nasipa.
Lagan teren koji pruža „MARA“ će biciklistima pružiti nezaboravne užitke dok se voze uz Trebižat, kroz Ljubuški do vodopada Kravica. - BICIKLISTIČKA UTRKA STIPE 40K
Stipe je Mari jako dobar prijatelj pa joj pravi društvo nekih par kilometara. Polazi sa slapova Koćuša i vozi asfaltom 600m te se spušta na poljski put gdje nakon 1.km prelazi magistralu uz oprez i uključuje se na naš nasip – „bajer“ i ide nizvodno. Ali naš Stipe je malo ćudljiv i na 7.km napušta Maru i vozi svoju utrku.
Uzbudljivost koju pruža staza „STIPE“ se krije u atraktivnom i zahtjevnom terenu brda Butorovice u kojem će svi natjecatelji iskusiti prekrasne i uzbudljive trenutke.
Više informacija potražite na Službenoj web stranici LJOF-a (link).
Organizator
Biciklistički klub Ljubuški iz Ljubuškog osnivan je s ciljem razvoja biciklizma u Ljubuškom i Županiji Zapadnohercegovačkoj. Adresa kluba je Zrinsko Frankopanska bb, Ljubuški, Bosna i Hercegovina.
Mjesto
Ljubuški je grad u Bosni i Hercegovini. Grad je smješten s lijeve strane obale Trebižata, rijeci na kojoj se nalaze brojni slapovi od kojih su najpoznatiji Kravica i Koćuša.
Pored svojih prirodnih ljepota Ljubuški je također poznat po velikoj kulturnoj i povijesnoj baštini.
Na raznim lokalitetima mogu se naći ostaci iz gotovo svakog razdoblja ljudske povijesti, od kojih vrijedi izdvojiti: starorimski logor u Gračinama, Humačku ploču, Stari grad Ljubuški, te stećke na nekropolama u Studencima i Bijači te Zvirićima.
Na športskoj razini su prije svega zapaženi uspjesi rukometnog kluba HRK Izviđač.
Klima
Klima je umjerena mediteranska s 2.300 sunčanih sati tijekom godine.
Položaj
Ljubuški se nalazi u samom zapadu Hercegovine uz granicu Republike Hrvatske. Susjedne općine su Čitluk na istoku i Grude na zapadu te gradovi Široki Brijeg na sjeveru i Čapljina prema jugu, te s hrvatske strane Metković i Vrgorac na zapadu. Grad Ljubuški se nalazi na značajnim prometnicama prema Mostaru (36 km), Makarskoj (55 km), Splitu (120 km), Dubrovniku (130 km) i Sarajevu (170 km).
U prijašnje doba je Ljubuški također bio i upravno središte zapadne Hercegovine, no taj status je izgubio povlačenjem novih županijskih granica sredonim 1990-ih.[nedostaje izvor] U okviru današnje zapadnohercegovačke županije se Ljubuški nalazi na njenom južnom kraju, dok je ulogu centra i središta preuzeo Široki Brijeg.
Područje grada pokriva površinu od 292,7 km²,[1] a područje grada se prostire od vrha Buturovice u Ljubuško polje prema Trebižatu.
Naseljena mjesta
Grad Ljubuški sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:
Bijača, Cerno, Crnopod, Crveni Grm, Dole, Grab, Grabovnik, Gradska, Greda, Grljevići, Hardomilje, Hrašljani, Humac, Kašće, Klobuk, Lipno, Lisice, Ljubuški, Miletina, Mostarska Vrata, Orahovlje, Otok, Pregrađe, Proboj, Prolog, Radišići, Stubica, Studenci, Šipovača, Teskera, Vašarovići, Veljaci, Vitina, Vojnići i Zvirići.
Krajolik i priroda
Uz poznati krški hercegovački reljef Ljubuški ima više plodnih polja. Najpoznatija su Ljubuško, Veljačko, Vitinsko, Rastok i Beriš, koja natapa rijeka Trebižat. Od brojnih pritoka, koje ljubuški kraj čine najbogatijim vodom u cijeloj Hercegovini, vrijedi spomenuti Vriošticu koja izvire u Vitini, te Studenčicu koja izvire u Studencima i natapa Studenačko polje.
U gradu ima oko 10.000 ha pašnjaka i oko 16.000 ha šuma, uglavnom listopadna drveća: hrasta, graba, jasena, klena, drijena i krškoga grmlja. Najviši planinski vrh na području grada je oko 959 metara visoki Vrlosinj, s kojeg se vidi i Jadransko more.
Izvor: Wikipedia (link)
