Biciklijada Ćirinom Prugom Trebinje – Bileća
Biciklistički klub “Hercegovac” iz Bileće u suradnji sa biciklističkim klubom “Vučji Zub” i udrugom “HerzegovinaBike” najavljuju biciklijadu “Ćirinom prugom Trebinje Bileća” koja će se održati u subotu 11.8.2024. sa početkom u 10:00h iz Trebinja. Bitno je kazati kako je ovo prvi put da se Ćiro biciklijada vozi ovom dionicom i zasigurno je da će svi sudionici ostati oduševljenji. Mi iz organizacije sa nestrpljenjem očekujemo ovaj događaj.
I naravno, to nije sve, imamo još iznenađenja za vas! Pratite naše objave!
Biciklijada se realizira uz financijsku potporu Općine Bileća, tvrtke HT Eronet, Continental Tires, Škoda Apolo Mostar, Capriolo SC Mostar i agencije REDAH, a u cilju promocije „Južne Hercegovine i Uskotračne pruge Ćiro“.
- Datum: 11.08.2024.
- Vrijeme polaska: 10.00h
- Duljina staze: 85km
- Organizator: Biciklistički klubovi “Hercegovac” Bileća; “Vučji Zub” i Udruga HerzegovinaBike
- Tel. +387 65 975 333
- e-mail: bkhercegovac@gmail.com
- Facebook: https://www.facebook.com/BK_Hercegovac
- Facebook događaj:
Peta po redu Ćirina biciklijada u 2024 godini vodi nas od Trebinja do općine Bileća, stazom u dužini od 44km u jednom pravcu, dok ćemo u oba pravca nakupiti ćemo nekih 85km. Staza je lagana, sa mješavinom makadamske i asvaltnih dionica, te sa prelijepim krajolicima, tako da je pogodna za MTB, Treking i Gravel bicikle. Kao što smo kazali ovo jedna jako lijepa dionica, gdje srećemo velik broj Ćirinih stanica, vozimo se pored Bilećkog jezera uz prelijepe prizore na ovo jezero. Biciklijadu završavamo u Općini Bileća, gdje su domaćini priredili okrijepu i ručak za sve sudionike zbog čega su nam i potrebne Vaše prijave kako bi smo znali na koliko ljudi trebamo računati za obroke.
Povratak prema Trebinju, mjestu starta biciklijade je individualan ili grupni, odnosno po osobnim preferencijama, jer se vraćamo istim putem kojim smo došli.
NAPOMENA: Datumi događaja se kreiraju na početku godine i okvirnog su karaktera, te ovise od više aspekata, poput vremenske prognoze, kalendara događaja u okolici i dr… Točan datum događaja potvrdimo mjesec dana prije njegovog održavanja, te kreiramo Facebook događaje i šaljemo obavijesti svim zainteresiranim sudionicima.
Hvala na razumjevanju.
Organizator
Biciklistički klub „Hercegovac“ Bileća osnovan je 27.09.2021. i trenutno broji 22 člana. Klub organizuje rekreativne vožnje na širem području Bileće, Hercegovine i Crne Gore, a takođe klub se takmiči u Premijer ligi Bosne i Hercegovine, gdje ostvaruje zapažene rezultate i osvaja medalje. Takođe, klub je organizator i biciklijade Ćirovom prugom od Trebinja do Bileće.
Cilj BK Hercegovac je da svojom djelatnošću pridonosi:
- razvoj i unaprjeđenje biciklizma,
- razvoj i unaprjeđenje međusobnih odnosa svojih članova u duhu sportskog ponašanja i tolerancije,
- promociji razvitka biciklizma, zdravog života, sporta uopšteno, prirodnih ljepota.
- edukacija u vidu stručnih tekstova, savjeta, testova opreme, tehnika vožnje,
- organizovanje biciklističkih vožnji,
- organizovanje biciklističkih trka,
- pravljenje novih biciklističkih staza,
- pomoć u promociji ekološke svijesti i zaštite okoliša,
- jačanje sportskih veza i saradnje sa drugim biciklističkim klubovima.
U ostvarivanju svojih ciljeva Udruga obavlja slijedeće djelatnosti:
- sudjeluje na biciklističkim manifestacijama u BiH i inostranstvu,
- organizuje i provodi sportske i druge aktivnosti sa sadržajem biciklističkog sporta,
- povezuje se i pristupa organizacijama slične orijentacije u zemlji i inostranstvu,
- pomoć svojim članovima u sportskoj i tehničkoj edukaciji,
- zalaže se za unaprjeđenje i omasovljivanje biciklizma,
- promoviše bicikl kao ekološko prevozno sredstvo,
- zalaže se za povećanje sigurnosti biciklista u saobraćaju.
Adresa kluba je Kralja Petra I Oslobodioca bb, Bileca, Bosna i Hercegovina, 89230.
Udruga za promociju biciklizma „Hercegovina bicikl“ nastala je kao potreba da se na jedan sveobuhvatan način promovira biciklizam u Hercegovini, sa željom da okupi oko sebe sve relevantne biciklističke djelatnike i biciklističke klubove kako bi zajedničkim snagama pokušali brendirati Hercegovinu kako regiju poželjnu za biciklizam, a što bi u konačnici doprinijelo popularizaciji i omasovljivanju biciklizma, ali i stvaranju preduvjeta za razvoj cikloturizma koji je zadnjih godina u Europi, ali i svijetu, sve više u ekspanziji te postaje važna turistička grana.
Udruga “Hercegovina Bicikl” osnovana je 08.02.2013. i okuplja članove biciklističkih klubova iz Hercegovine. Udruga od samog osnivanja zajedno sa resurnim ministarstvima (Turizma, te Kulture i Sporta) aktivno radi na promociji biciklizma kao cikloturizma ponajprije, a zatim i kao sporta, rekreacije i načina življenja. Do sada smo iznijeli niz projekata aktivnog biciklizma kao sporta i rekreacije od čega bi izdvojili: Biciklističke karavane prijateljstva “Mostar – Vukovar” koje su okupile preko 1.000 biciklista iz cijele BiH, ali i Hrvatske, Međunarodne biciklističke cestovne utrke “Hercegovina Classic”, Međunarodni višednevni događaj “Blidinje BIKE Festival” koji kroz trodnevnu organizaciju okuplja tisuće biciklista i turista iz više zemalja, a bila je i nositelj projekta obilježavanja Europskog dana bez automobila te je organizirala više biciklijada u urbanim sredinama. Udruga “Hercegovina Bicikl“ okuplja biciklističke klubove iz područja Mostara, Širokog Brijega, Posušja, Gruda, Drinovaca, Ljubuškog, Čapljine, Neuma, Trebinja, Ravnog, Stoca, Jablanice i Rame.
Udruga za promociju biciklizma “Hercegovina bicikl” zajedno s REDAH-om sudjeluje u više projekata vezanih za sportsku i turističku promociju Bosne i Hercegovine, a samostalno provodi projekt “Biciklom kroz Hercegovinu“ koji je prošao na natječaju Federalnog ministarstva okoliša i turizma te Firmaprojekt fonda uspostavljenog od organizacija USAID-a i SIDA-e. Udruga je i aktivni partner na projektu revitalizacije uskotračne austrougarske pruge popularno nazvane Ćiro, projekt kojeg je obišao pozitivan glas svjetskih razmjera i o kojem su pisali mnogi strani mediji, a čijom su se realizacijom Mostar i Dubrovnik spojili biciklističkom trasom. Također, zajedno sa Uredom Županije Zapadnohercegovačke za EU integracije sprovodimo i aktivno sudjelujemo u realizaciji projekta “CYCLING RURAL” koji ima za cilj promociju ruralnog turizma kroz biciklističke staze i cikloturističku ponudu. Nadalje, udruga već nekoliko godina u suradnji s Biciklističkim savezom BiH i turističkim zajednicama provoditi projekt obuke cikloturističkih vodiča, te zajedno sa Regionalnom agencijom za razvoj Hercegovine “REDAH” provodi “Bike Friendly” projekt u kojem motele, restorane i privredna gastinstva educiramo o cikloturizmu, cikloturistima kao gostima te im dodjeljujemo BikeFriendly oznake.
Mjesto
Bileća je općina i naseljeno mjesto u jugoistočnoj Bosni i Hercegovini. Površina općine je 632,33 km2. Administrativno je dio Republike Srpske. Prema popisu stanovništva 2013. općina Bileća ima 11.536 stanovnika. Općina Bileća je pogranična općina prema Crnoj Gori, na sjeveru sa Nevesinjem i Gackom, na zapadu sa Berkovićima i Ljubinjem i na jugu sa Trebinjem.
Geografija
Bileća je locirana u istočnoj Hercegovini. Nadmorska visina gradskog područja je 476 m. Na području Bileće se ukrštaju sredozemna i kontinentalno-planinska klima. Reljef je brdovit između kojeg se nalaze kraška polja: Dabarsko, Fatničko, Plansko i Bilećko. Južno od Bileće nalazi se izvor rijeke Trebišnjice. Godine 1966. je izgrađena hidroelektrana i stvorena je jedna od najvećih vještačkih akumulacija u svijetu, Bilećko jezero, koje ima dužinu 18 km, a širinu 3–4 km. Podizanjem brane Grančarevo na rijeci Trebišnjici, prije skoro pola vijeka, njene ukroćene vode, pretočene u Bilećko jezero, prekrile su sela Panik, Orah, Čepelica, Zadublje i Miruše. Osim kuća i imanja, ispod Bilećkog jezera tada je ostalo i bogato kulturno-historijsko naslijeđe iz rimskog doba.
Historija
Ilirsko i Rimsko doba
Prvi tragovi civilizacije na području općine Bileća datiraju još iz neolita, o čemu svjedoče arheološki lokaliteti još uvijek nedovoljno istraženi. Prethistorijski tumuli, gradine i gomile, kojih prema najnovijim istraživanjima ima preko 2000, jasno ukazuju na kontinuitet i gustoću stanovništva. Posebno se ističe tumul iz Plane u kojem su nađene dvije kacige, dvanaest kopalja, veći broj fibula i ukosnica (poznatih i iz Glasinca).
U sastav rimske države južni dijelovi općine Bileća ulaze 135. god p.n.e. nakon pokoravanja Ardijejaca i Plereja (držali su prostor između Popova polja i Boke Kotorske). Zajedno sa Trebinjem bilo je u sastavu Epidaura (Cavtat), najjužnije rimske kolonije na istočnoj obali Jadrana, kao njegovo zaleđe. Iz tog vremena je čuvena U-vila urbanu u Paniku, vlasništvo bogatog Italika, oko koje se razvio veliki građevinski kompleks, centar prostrane latifundije (oranice, pašnjaci, šume). Ovoj vili pripadale su i ostale građevine, villa rustica na Dračevoj strani, na Potkućnicama i uz Trebišnjicu, te niz drugih objekata, među kojima i kultnih (hram, mauzolej, grobnica). Na mozaicima i freskama U-vile iz III vijeka su prisutni simboli kršćanstva (Orfej, Meduza), pa istraživači to smatraju prvim tragovima kršćanstva u unutrašnjosti Bosne i Hercegovine. Domaće epihorsko stanovništvo je i dalje živjelo u svojim drvenim i suhozidnim naseljima po kraškim poljima i poljicima, prihvatajući sporo romanizaciju.
Istočno od plemena Daorsa, koje se nalazilo na području Stoca, bilo je pleme Deremisti, na području Dabarskog, Fatničkog i Planskog polja, a vjerovatno i na mjestu današnjeg grada Bileća. U Fatnici je nađen natpis tipičan za jugoistočno ilirsko područje. Relativno bogati arheološki i naseobinski elementi sa Dabarskog područja, Fatnice, Orahovica i Plane govore o znatnoj naseljenosti i u Rimsko doba. To najbolje potvrđuje urbano naselje u Orahovicama sa građevinskim ostacima (zidovi u temelju, profilirani ulomci krovnog vijenca neke monumentalne zgrade, mnoštvo opeke i crijepa), koji se nalaze na prostoru 700×400 metara.
Srednji vijek
Prvi pomen Bileće kao naseljenog mjesta nalazimo u dokumentima Dubrovačkog arhiva iz 1286. godine, kada se pominje pod nazivom Bilechia. Također u istim izvorima i pod istim nazivom Bileća se pominje i u 14. i 15. vijeku kao važna raskrsnica puteva na srednjovjekovnom karavanskom putu. U jednom dokumentu iz 8. septembra 1388. godine ističe se da je vojska vojvode Vlatka Vukovića u polju kod Bileće teško porazila osmanlijsku vojsku pod komandom Šahin-paše, što se ujedno smatra i jednim od prvih poraza Osmanlija na Balkanu.
U periodu od XIII do XVI vijeka na ovim prostorima historija bilježi i veliki broj stećaka, koji kao monoliti teže i do 5 tona. U okviru projekta koji ima za cilj nominaciju stećaka – nadgrobnih spomenika za upis na listu svjetske baštine – UNESCO, sa teritorije Bileća je i nekropola u naselju Baljci. Bileća je potpala pod osmanlijsku vlast 1466. godine i u vijekovima vladavine Carstva na ovim prostorima teško stradala zbog vječitih buna i otpora. U neposrednoj blizini Bileće nalazi se Vučji Do, gdje se odigrala čuvena Vučidolska bitka 1876. godine, u kojoj je učestvovalo 16 bilećkih četa. Odlukom Berlinskog kongresa Bileća je ušla u sastav Austro-Ugarske monarhije, i u tom periodu dolazi do privrednog razvitka. Prva osnovna škola u Bileći je otvorena 1880. godine.
