+387 63 400 260 info@herzegovinabike.ba POSTANI ČLAN/PARTNER
+387 63 400 260 info@herzegovinabike.ba POSTANI ČLAN/PARTNER

Povijesno urbano područje Počitelj nalazi se na lijevoj obali rijeke Neretve, na glavnoj prometnici Mostar – Metković, južno od Mostara, na području općine Čapljina.

U srednjem vijeku Počitelj je bio administrativno središte i središte uprave župe Dubrava, te njezina najzapadnija točka, što mu je davalo veliku stratešku važnost. Pretpostavlja se da je utvrđeni grad i pripadajuća naselja sagradio bosanski kralj Stjepan Tvrtko I 1383. godine.

Obzidani grad Počitelj razvijao se u razdoblju od šesnaestog do osamnaestog stoljeća. Arhitektonski, sačuvani kameni dijelovi grada su utvrđeni kompleks, u kojem se mogu uočiti dvije etape razvoja: srednjovjekovna i osmanska.

Prvo dokumentirano spominjanje grada datira iz 1444. godine, u poveljama koje su izdali kraljevi Alfonso V. i Friedrich III. U razdoblju 1463.-1471. u gradu je bila mađarska posada. Nakon kratke opsade 1471. godine, grad je pao u ruke Osmanlija i trebao je ostati u sastavu Osmanskog Carstva do 1878. Od 1782. do 1879. bio je središte kadiluka (područje pod jurisdikcijom kadije ili kadije – suca) i od 1713. do 1835. sjedište Počiteljske vojne oblasti.

Značaj i izgled grada se mijenjao tijekom njegove povijesti. Čini se da su tri razdoblja značajna za razvoj Počitelja:

1.   Vrijeme ugarskog kralja Matije Korvina kada je grad imao značajan strateški značaj (1463.-1471.),

2.   Razdoblje razvoja naselja pod Osmanskim Carstvom sa podizanjem tipičnih javnih objekata: džamije, mekteb (muslimanska osnovna škola), imaret (dobrotvorna kuhinja), medresa (muslimanska srednja škola), hamam, tursko kupatilo, han ( gostionica) i sahat-kula (sahat-kula) (1471-1698). Tijekom tog razdoblja vojni sukobi su se dogodili u udaljenijim područjima.

3.   Razdoblje oporavka strateškog značaja nakon što su Mlečani osvojili i razorili Gabelu (1698.-1878.).

Uspostavom austrougarske vlasti u BiH 1878. godine Počitelj gubi strateški značaj i počinje naglo propadati. Gubitak strateške uloge grada pridonio je očuvanju izvorne urbane graditeljske cjeline, tako da je grad do danas sačuvan u izvornom obliku.

Tijekom rata u BiH od 1992. do 1996. cijeli povijesni urbanistički lokalitet Počitelj i svi njegovi različiti objekti pretrpjeli su velika ratna oštećenja.

Godine 1996. World Monuments Watch proglasio je Počitelj jednim od 100 najugroženijih mjesta kulturne baštine na svijetu, prema prijedlogu Sveučilišta u Yorku, Velika Britanija, i Sveučilišta u Sarajevu, u svjetlu njegove izuzetne vrijednosti.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je 2000. godine započela Program trajne zaštite Počitelja koji se sastoji od: zaštite kulturnog naslijeđa od daljnjeg propadanja, sanacije oštećenih i uništenih objekata, povratka izbjeglih i raseljenih na svoja ognjišta i održiva i dugoročna zaštita i revitalizacija Povijesnog gradskog područja Počitelja. Program je u tijeku i sada je u fazi sanacije stambenih naselja u gornjem dijelu Počitelja.

Arhitektura

UTVRDA – Utvrda Počitelj građena je između petnaestog i osamnaestog stoljeća, s vremenskim razmacima kada je gradnja prekidana. Prvobitna srednjovjekovna jezgra utvrde je najstariji zidani dio, gdje se mogu prepoznati dvije etape gradnje: stariji, unutrašnji grad ili tvrđava (donžon kula s malim dvorištem ili oborom) s kraja 14. stoljeća, s kasnijim dogradnjama, preinake i pojačanja iz druge polovice petnaestog stoljeća. Sudeći prema rasporedu najstarijih dijelova tvrđave, može se pretpostaviti da se ispod utvrda nalazilo manje naselje, koje datira iz ranijeg ili istog razdoblja kao i same utvrde. Nešto prije 1698. godine tvrđava je znatno proširena i ojačana snažnijim sustavom obrane. Grad je bio opasan zidinama tako da je formirao unutrašnji obor od četvrtaste kule, dva bastiona (Mehmed-pašinog i Delibašinog), Dizdareve kuće, žitnice, tvrđavske džamije i “vodokule” – cisterne sa ulazom i stepenicama. vode do vode, dva velika i dva mala prolaza. U ratu u BiH 1992.-96. tvrđava nije pretrpjela veća oštećenja.

ŠIŠMAN IBRAHIM-PAŠINE DŽAMIJE – ili Hadži Alijine džamije jedno je od najljepših ostvarenja klasičnog osmanskog stila jednoprostornih potkupolnih džamija u BiH. Prema hronogramu, sagradio ju je Hadži Alija 970. godine po Hidžri (1562-63. godine). Džamija zauzima istaknuto mjesto u urbanom tkivu grada i njegovog prirodnog okruženja. Ostali javni objekti koji se nalaze uz džamiju su mektebi, imaret, medresa, hamam, han i sahat-kula. Džamija je dignuta u zrak 1993. godine: srušeni su kupola i minaret, a ostatak objekta je teško oštećen. U sklopu Programa trajne zaštite Počitelja džamija je sanirana i sada joj je vraćena prvobitna funkcija.

MEDRESA (Muslim religious high school) OF ŠIŠMAN IBRAHIM-PAŠA – Iz putopisne kronike Evlije Čelebije jasno je da medresa u Počitelju datira od prije 1664. godine. Pripada standardnom tipu manje vjerske škole, sa pet učionica i predavaonicom raspoređenih duž dvije strane unutrašnjeg dvorišta. Učionice su natkrivene s pet malih kupola, a predavaonica s jednom velikom. Tijekom rata u BiH 1992.-96. medresa je oštećena granatiranjem. U sklopu Programa trajne zaštite Počitelja medresa je sanirana.

HAMAM (the baths) – Iz putopisne kronike Evlije Čelebije može se zaključiti da su kupatila izgrađena prije 1664. godine, a da su ih gradili majstori poslani iz Istanbula za tu svrhu.

Hamam je tipičan za manja javna kupatila. U sklopu Programa trajne zaštite Počitelja hamam je saniran.

HAN (inn) OF ŠIŠMAN IBRAHIM-PAŠA – sagrađena je oko 1665. godine. Bila je tipa prizemnog hana, sagrađena oko središnjeg prostora u kojem su stajali konji. Od prvobitne građevine hana malo je sačuvano: ostaci lučne kapije od fino klesanog kamena sa dijelovima vanjskih zidova lijevo i desno od ulaza, dijelovi vanjskog zida naspram ulaza; nešto ostataka podignutog podija (za odmor putnika); sve to snimljeno do 1960. godine. Objekt je 1970-ih godina adaptiran za ugostiteljske svrhe.

SAHAT-KULA – CLOCK-TOWER – Budući da se u putopisnoj kronici Evlije Čelebije sahat-kula ne spominje, pretpostavlja se da je podignuta kasnije od 1664. godine. Karakteristična je za sahat-kule u Hercegovini, koje su nastale pod uticajem mediteransko-dalmatinske arhitekture. Zidana je od kamena, s obrađenim kosmicima i završava kamenom piramidom. Iznad otvora pri vrhu kule nalaze se četiri šiljasta luka na četiri veličine. Ova vrsta sahat-kula nalazi se u Počitelju, Mostaru i Stocu.

KUĆIŠTE – Stambena arhitektura Počitelja stilski je spoj mediteranskih i orijentalnih elemenata s određenim lokalnim obilježjima. Utjecaj mediteranske arhitekture očituje se u primjeni dvostrešnih krovova, naglašenoj kamenoj strukturi zidova, malim, široko razmaknutim prozorima i rasporedu prostorija u relativno malim, prizemnim zgradama. Utjecaj orijentalne arhitekture ogleda se u upotrebi četverovodnog krova, doksata ili erkera, nizova zbijenih prozora, rasporedu prostorija sa hajatom (predsobljem) u prizemlju i otvorenim divanhanom (dnevnom sobom) u prizemlju. kat, te međusobno povezano zatvoreno dvorište i unutarnji stambeni dio. Osnovni građevinski materijal bio je kamen. Tipična zajednička obilježja su okrugli dimnjaci i krovni pokrov od kamenih ploča nepravilnog oblika. Sve kuće su imale zahode u avliji i hamamdžiluk (malo kupatilo) u musanderi (ugrađena izrezbarena drvena konstrukcija sa ormarima i zauzima cijeli zid glavne prostorije). Imućnija kućanstva imala su kupaonicu u svakoj sobi. Sve kuće u gradu su opustjele u ratu u BiH 1992-96. U sklopu Programa trajne zaštite Počitelja džamija je sanirana i sada joj je vraćena prvobitna funkcija.

KUĆA GAVRANKAPETANOVIĆA – je skup objekata koji se sastoji od dva manja i jednog većeg objekta (sa podjelom na selamluk i haremluk) izgrađenih u toku XVI i XVII stoljeća. Po veličini najveći je i najrazvijeniji primjer stambene arhitekture Počitelja. Karakteristika građevine je korištenje lučnih prozora na zapadnom pročelju. Do sredine dvadesetog stoljeća zgrade su bile napuštene i jako su propadale, zbog čega je, radi očuvanja i obnove zgrade, 1961. pokrenut projekt njezine prenamjene u umjetničku koloniju, a dovršen 1975. središnja zgrada pretvorena je u smještaj umjetnika. Za vrijeme rata kompleks je zapaljen i opustošen 1993. godine. Najveća oštećenja pretrpjela je haremluk, drvena konstrukcija kolnika i drvena oplata. U sklopu Programa trajne zaštite Počitelja, stambeni kompleks Gavrankapetanovića je saniran i sada je vraćen u funkciju Likovne kolonije.

Izjave o autentičnosti i/ili integritetu

Povijesni urbanistički lokalitet Počitelj čini prostorno i topografski samostalnu cjelinu.

Počitelj je podignut na kamenoj litici koja se strmo spušta do obale rijeke Neretve. Spada u skupinu srednjovjekovnih geomorfoloških utvrđenih gradova manjih dimenzija s jednom kulom. Stjenovita padina iznad rijeke određivala je obrise utvrda, čineći tako čvrst temelj za bedeme.

Stranica je strukturirana u različite zone koje služe različitim svrhama. Uz Neretvu se nalazi čaršija ili bazar s nizovima malih orijentalnih dućana, velikim hanom i javnim kupatilima. Iza hana je medresa i imaret ili pučka kuhinja. Iznad medrese je džamija, jednim svojim ulazom/izlazom povezana sa čaršijom i školom, a drugim sa stambenim naseljem. Stambeno područje amfiteatralno je postavljeno na padinama. Cijeli sklop građevina u Počitelju opasan je bedemima. Minaret i toranj sa satom čine dva hrabra okomita akcenta u pejzažu. Gornje i Donje polje ili Gornje i Donje polje su bašče Počitelja.

Za razliku od drugih gradova iz istog perioda, unutar gradskih zidina nema groblja, niti džamija ima mezarje – mrtvi su se sahranjivali izvan bedema. Mezarje poznato kao Veliki Harem nalazi se na padini brda izvan bedema. Najstariji epitaf na nadgrobnom spomeniku datira iz 1211. po Hidžri (1796. CE).

Diferencijacija područja nalazišta dovela je do istodobne diferencijacije cesta. Okvir se sastoji od puta koji se spušta nizbrdo do rijeke, tangentno se susreće s bedemom, obilazi džamiju s juga i zapada, prolazi između škole i kuće Gavrankapetanovića i nastavlja kroz donju kapiju do Donjeg polja. Od džamije vodi sporedni put do škole, imareta i hamama, a zatim kroz mala vrata u Gornje polje. Sve glavne javne zgrade osim džamije i sahat-kule nalaze se unutar trokuta koji čine glavne ceste.

Usporedba s drugim sličnim svojstvima

Počitelj predstavlja jednu od rijetkih urbanih cjelina u Bosni i Hercegovini sačuvanih u svojoj cjelovitosti do danas, razvijajući se kroz nekoliko faza povijesti, počevši od srednjeg vijeka. Njegova važna strateška uloga tijekom 13og to 17og century gave the power of its inhabitant to build up one of the most important, and best preserved ensembles within the city walls in this region.

Počitelj se može usporediti s nekim od lokaliteta svjetske baštine kao što su: Stari most, Stari grad Mostar (Bosna i Hercegovina), Grad Safranbolu (Turska), Muzej-Grad Gjirokastra (Albanija), Prirodna i kulturna baština Ohridska oblast (Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija) i dr. Počitelj se svojim rasporedom, arhitekturom i upotrebom materijala svrstava u grupu osmansko-mediteranskih tipova malih naselja.

Želite li doživjeti Počitelj iz prve ruke, uživati u zadivljujućoj arhitekturi, slikovitom pogledu na izvor rijeke Neretve i saznati sve o njegovoj bogatoj povijesti? Kontaktirajte naše partnere – ERO Travel Tour Agency.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je ERO-Travel-1200-%C3%97-150-piks-1024x128.png

ERO Travel tim profesionalaca kreirati će putovanje po Vašim preferencama.

🚴‍♂️ Hercegovačko-neretvanska županija/kanton

Izdvojene staze

Leave a Reply

IZDVOJENE DESTINCIJE

Konjic
20. Novembra 2023.0
Mostar
20. Novembra 2023.0
Jablanica
20. Novembra 2023.0

Pisali su o nama 📝

Britanski medij “The Guardian” je u 2017 godini objavio članak o Ćiro stazi od Mostara do Dubrovnika 👉 LINK.

Novinar magazina “New York Times” u 2017 godini biciklirao je Ćiro stazom od Mostara do Dubrovnika i objavio članak nakon svog cikloputovanja 👉 LINK.

Lonely Planet je Hercegovinu i Ciro stazu svrstamo među 4 TOP svjetske destinacije 👉 LINK.

National Geographic je objavio članak o 6 nezaboravnih tura u Hercegovini 👉 LINK.

Ostali tekstovi:

Proceed Booking