+387 63 400 260 info@herzegovinabike.ba POSTANI ČLAN/PARTNER
+387 63 400 260 info@herzegovinabike.ba POSTANI ČLAN/PARTNER

Franjevačka galerija Široki Brijeg

Franjevačka galerija na Š. Brijegu ima svoje početke u samostanskoj riznici koja je otvorena 1979. Radi se o slikama starih majstora, crkvenom posuđu, ruhu i starim knjigama. Tijekom 1980.-ih u samostanskim su prostorijama priređivane različite izložbe, a samostan nabavlja umjetnička djela trajnijeg značaja. Konačno je 1990. dovršena zgrada u kojoj je uskoro otvoren stalni postav Franjevačke galerije Široki Brijeg. Osim već spomenute riznice stalni su postav sačinjavali izlošci slikara i kipara hrvatske moderne i suvremene umjetnosti, umjetnika naivne umjetnosti te djela avangardnih umjetnika. U trećem dijelu izložena su djela hercegovačkih slikara. Početkom Domovinskog rata stalni je postav maknut, a umjetnine su razmještene i pohranjene. Također je Galerija primila brojne umjetnine iz drugih muzeja i zbirki koji su bili ugroženi zbog ratnih djelovanja. Od otvorenja Galerije do danas priređene su brojne izložbe poznatih i manje poznatih umjetnika u galerijskim prostorima. Uz Galeriju je povezan i osnutak Akademije likovnih umjetnosti mostarskoga sveučilišta na Š. Brijegu.

Nastanak i rad Franjevačke galerije

Franjevačku galeriju Široki Brijeg osnovala je zajednica redovnika i nije bilo velikih financijskih ulaganja u nabavu umjetnina. Glavni izvori bili su osobna prijateljstva i povjerenje koje su umjetnici i vlasnici umjetnina imali u Crkvu.

Prostor u kojem su se održavale izložbe osmišljen je i uređen u novom dijelu samostana u vrijeme kada država nije dopuštala velika građevinska ulaganja.

Galerija je otvorena pod sloganom: Umjetnost umjetnicima i prijatelji umjetnosti 25. srpnja 1990. u nazočnosti brojnih umjetnika, ljubitelja umjetnosti i ljudi koji rade u resorima kulture bez crkvenih i državnih poglavara. Među onima koji su bili tamo bila su poznata imena iz Edinburgha, Amsterdama, Milana i mnogih gradova bivše Jugoslavije. Književnik i književni kritičar Vitomir Lukić održao je govor o filozofiji, vjeri, umjetnosti, a posebno o ulozi Franjevačke galerije. Galeriju je 25. srpnja 1990. godine otvorio najzaslužniji za njezino otvaranje, prvi i do sada jedini ravnatelj fra Jozo Pejić. Tri dana nakon otvorenja, na isti dan kada je održano Hodočašće mladih, svečano ju je blagoslovio kardinal Franjo Kuharić s biskupom ordinarijem Pavlom Žanićem i provincijalom Dragom Toljom.

Prva likovna izložba obuhvaćala je modernu umjetnost, s naglaskom na prvu polovicu 20. stoljeća. Osim moderne umjetnosti, u donekle izdvojenom prostoru, izložba je obuhvatila i avangardne umjetnike. Bio je to jedini stalni postav te vrste u bivšoj Jugoslaviji.

Franjevačka galerija nikada nije imala stručne djelatnike niti je itko u njoj radio puno radno vrijeme. Oduvijek su ga vodili redovnici uz povremene pomoć stručnih prijatelja koji uvijek paze da ne zanemare svoje redovničke i svećeničke dužnosti.

Galerija je poznata po učestalosti izložbi i drugih umjetničko-kulturnih događanja (kao što su koncerti, promocije knjiga, projekcije dokumentarnih filmova, šahovski turniri, vježbe, diplomski ispiti…). Franjevačkom širinom prihvaćala je i manje vrijedne sadržaje, ali je uvijek posezala za kvalitetnim programima, a nemali broj njih je bio vrlo značajan kao što su izložbe Vlahe Bukovca, Emanuela Vidovića, Slike starih umjetnika Galerije umjetnina Split, Celestine Medović, Slavko Kopač i avangardni umjetnici jugoistočne Europe.

I prije osnutka Galerije, izložbe su se održavale u samostanskoj Riznici, počevši od 1979. godine. Održale su dvije likovne kolonije i surađivale s mnogim umjetnicima i nekoliko galerija. Prvi inozemni nastup bio je u Edinburghu u jesen 1990. Nakon stanke u prvoj godini Domovinskog rata, Galerija nastavlja s gostovanjima i razmjenom izložbi, a sudjelovanjem u programu Šimićevih susreta Galerija postaje snažna poveznica. između gradova Široki Brijeg i Vinkovci. Galerija je nekoliko puta bila dio međunarodne manifestacije Proljeće s maticom u Mostaru.

Tijekom Domovinskog rata Galerija je bila jedina aktivna galerija u Hercegovini i nastavila slati poruke mira. Galerija je na čuvanje primila i nekoliko zbirki iz Mostara i Konjica te umjetnine koje je Hrvatska vojska spasila iz brojnih provaljenih stanova.

U srpnju 1990. Galerija je otvorena za javnost i u njoj je bilo gotovo 1000 umjetnina. Danas ih ima više od 4 500, od kojih je dvije trećine elektronički katalogizirano.

Uvjeti za čuvanje umjetnina trebali bi biti puno bolji. Potrebno je nabaviti odvlaživače i klima uređaje, a potrebno je više prostora za umjetnost, ali i za rad. U depoima se puno pažnje posvećuje mikro klimi. Dio umjetnina je restauriran i konzerviran. No, zbog nedostatka sredstava dugo se ništa nije moglo napraviti.

Riznica

U samostanskoj riznici, zasebnom dijelu Galerije, postavljena je izložba starih majstora – njih dvadesetak, među kojima su umjetnički oblikovani metalni sakralni predmeti i misno ruho, stare knjige, uključujući inkunabulu iz 1493. godine. umjetničko blago Galerije zahtijeva veći prostor i ključno je da se sadašnji postav osuvremeni.

Knjižnica

Franjevačka galerija je 1996. godine Akademiji likovnih umjetnosti poklonila više od 2000 knjiga, iste godine kada je Akademija otvorena i tako je osnovana Akademijina knjižnica. Nekoliko godina kasnije otvorena je Knjižnica Franjevačke galerije koja je uglavnom popunjena darovnom knjigom. Danas ima oko 5 000 naslova, a samo 50% je u digitalnom obliku.

Izdavaštvo

Za svaku izložbu Galerija je napravila mali katalog, ali sama stranica ne znači da sadržaj nije bogat. Razdoblje od 1988. do 2013. analizirano je u tri almanaha iu godišnjim člancima u časopisu Akademije, dok je prvih osam godina u uređivanju prije tiskanja. U izdanju Galerije objavljene su i dvije monografije: sestre Marije i fra Mirka Ćosića i još jedna mala monografija fra Blage Karačića. Svake godine Galerija tiska i kalendare s umjetničkim reprodukcijama. Objavili su i nekoliko romana. Časopis Akademija izlazio je u suradnji s Umjetničkom akademijom od 2006. do 2013. godine. Prestalo je kad je eko-izdavač dao otkaz nakon izdanja 6-7.

Od galerije do akademije

U Galeriji je osnovana Akademija likovnih umjetnosti/Široki Brijeg Sveučilišta u Mostaru. Ravnatelju Galerije treba zahvaliti što je doveo poznate umjetnike i iskusne zagrebačke profesore Stipu Sikiricu, Vasilija Josipa Jordana i Miroslava Šuteja koji su pomogli da se sve pokrene i postanu profesori na Akademiji. Najnovija je profesorica Nada Pivac. Ova četiri renomirana umjetnika dala su veliki doprinos u promicanju umjetnosti u Hercegovini i šire.

Želite li iz prve ruke doživjeti Franjevačku galeriju Široki Brijeg, uživati u prekrasnoj prirodi, slikovitim pogledima na rijeku Lišticu i saznati sve o njezinoj bogatoj povijesti?  Kontaktirajte naše partnere – ERO Travel Tour Agency.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je ERO-Travel-1200-%C3%97-150-piks-1024x128.png

ERO Travel tim profesionalaca kreirati će putovanje po Vašim preferencama.

Leave a Reply

IZDVOJENE DESTINCIJE

Karađoz-begova džamija
20. Novembra 2023.0
Adventure park Pec Mlini
16. Novembra 2023.0
Stari most u Mostaru
20. Novembra 2023.0

Pisali su o nama 📝

Britanski medij “The Guardian” je u 2017 godini objavio članak o Ćiro stazi od Mostara do Dubrovnika 👉 LINK.

Novinar magazina “New York Times” u 2017 godini biciklirao je Ćiro stazom od Mostara do Dubrovnika i objavio članak nakon svog cikloputovanja 👉 LINK.

Lonely Planet je Hercegovinu i Ciro stazu svrstamo među 4 TOP svjetske destinacije 👉 LINK.

National Geographic je objavio članak o 6 nezaboravnih tura u Hercegovini 👉 LINK.

Ostali tekstovi:

Proceed Booking